Motivacija je glavni preduvjet uspješnosti i dobrog imidža menadžera. Menadžer će ostvariti uspjeh samo onda ako svoje znanje, vještine i sposobnosti transformira u konkretne akcije koje su sukladne strategiji poslovanja, te time aktivno pridonese stvaranju vrijednosti za poduzeće (profit, novi gosti, bolji imidž, uspješniju organizaciju rada), a za to mu je potrebna jaka motivacija.
"Neuspjeh je, u stvari, stvar stava. Ljudi se ne trude jer zamišljaju da će uspjeti bez imalo uloženog napora. Većina vjeruje da će se samo jednoga dana probuditi i vidjeti da su bogati. Prvu su polovicu dobro shvatili jer će se svakako probuditi." — Thomas Edison
Menadžersku motivaciju prvi je pokušao objasniti McClelland: "Menadžerska motivacija rezultat je učenja i socijalizacije u društvu, a temeljna pretpostavka i pokazatelj uspješnosti menadžera jest motiv postignuća, tj. tendencija i želja za postizanjem uspjeha kroz vlastiti napor i rad uz istovremeno izbjegavanje neuspjeha."
Potreba za moći, tj. interes za utjecanje na ljude, isti autor smatra drugim važnim motivom menadžerskog uspjeha. Naime, on je zaključio da je za uspjeh manadžera čak važnije da može utjecati na ljude nego da može sam najbolje obaviti neki posao. No, treba ovladati samokontrolom i usmjeravati svoje djelovanje na dobrobit poduzeća, a ne osobnom uzdizanju i napretku. Na temelju toga mogu se razlikovati tri tipa menadžera:
- afilijativni menadžeri, koje karakterizira jaka potreba za pripadanjem i dobrim odnosima s drugima (najmanje uspješni motivacijski tip menadžera),
- menadžeri koje motivira potreba za moći (nešto uspješniji od prethodnih), sposobni su izgraditi osjećaj odgovornosti kod podređenih, ali očekuju da oni budu lojalni i služe njima, a ne organizaciji,
- institucionalni menadžeri (najkorisniji i najuspješniji), imaju jaku potrebu za moći, nisku afilijativnu motivaciju i jaku samokontrolu i osjećaj usmjeravanja moći u ostvarenju organizacijskih ciljeva i uspješnosti (potiču zaposlene na veću produktivnost, stvaraju dobru klimu i timski duh), vole raditi, spremni su do određene granice žrtvovati osobne interese u korist interesa poduzeća i imaju jak osjećaj za pravdu.
Izboru menadžerske karijere i uspjehu u menadžerskim poslovima pridonose određeni stavovi i motivi, a to su:
- pozitivni stavovi prema autoritetu i ljudima na tim pozicijama (pretpostavka dobrog funkcioniranja hijerarhije),
- potreba za pokazivanjem moći nad drugima (menadžer mora reći drugima što će raditi kad je to neophodno i koristiti se pozitivnim i negativnim sankcijama),
- potreba za odgovornošću i osjećaj odgovornosti (mora odgovorno obavljati svoje dužnosti),
- potreba za istaknutom pozicijom i ponašanjem (od menadžera se traži da se ponaša različito od podređenih i da bude spreman raditi stvari koje privlače pozornost, a s tim u vezi kritiku i oporbu),
- potreba za natjecanjem (vrlo je važna za menadžerski uspjeh jer je u taj posao ugrađen jak kompetitivni element),
- potreba za dokazivanjem i potvrđivanjem (preuzimanje "stvari u svoje ruke", donošenje odluka, poduzimanje disciplinskih mjera kad su one neophodne, zaštita drugih članova organizacije, itd.).
Vođenje i briga za ljude
Vođenje se kao važna funkcija menadžmenta najčešće odnosi na ljude i utječe na pojedinca ili skupinu kako bi menadžment i ljudi izvršili zajednički cilj. Vođenje kao menadžerska funkcija pomaže ljudima da shvate kako su oni na temelju svoga rada sposobni zadovoljiti najprije vlastite potrebe, koristeći svoje ljudske potencijale (Human Resource), a time pridonose i ciljevima organizacije u kojoj rade.
Menadžer mora posjedovati prirodnu ili stečenu osobinu razumijevanja ljudi koje vodi, tj. mora razumjeti ili otkrivati ljudske individualne sposobnosti, sklonosti ili slabosti, što je suština menadžmenta, ali i vodstva. Vodstvo se stoga definira kao proces koji koristi neprisiljene utjecaje na oblikovanje organizacijskih ciljeva s ciljem utjecaja na ponašanje ljudi kako bi ostvarili zajedničke interese.
Kompetencije menadžera
Menadžer odlučuje, ugovara poslove, organizira, raspoređuje zaposlenike, stvara timove, rukovodi, delegira poslove, motivira, vodi brigu o napredovanju suradnika, upravlja financijskim i drugim potencijalima i resursima (prostor, oprema, vrijeme, ljudi, novac), kontrolira ostvarenje ciljeva, izvršenje poslova i zadataka, informira o poslovanju, te potiče gospodarski i tehnološki razvoj, a u svemu tome treba biti djelotvoran. Djelotvornost menadžera ogleda se u njegovoj uspješnosti, a da bi bio uspješan, mora posjedovati mnoge sposobnosti i emocionalnu inteligenciju, pregovaračko umijeće, te biti izrazito motiviran i etičan.
S obzirom da menadžer većinu vremena u obavljanju svoga posla potroši komunicirajući, on mora imati izuzetne komunikacijske sposobnosti jer su one vrlo važne za prezentiranje hotelske kuće u javnosti, vođenje, upravljanje ljudskim potencijalima i odnose s poslovnim partnerima.
Komunikacijske sposobnosti, društvena odgovornost i etika, te kvalificirano poslovno odlučivanje (na temelju mjerljivih vrijednosti), presudni su čimbenici izgradnje i unapređivanja imidža menadžera hotelske kuće.
Djelotvornost menadžera
Ukupne pretpostavke za poslovnu uspješnost menadžera obuhvaćaju tri temeljne skupine čimbenika koji su u međusobnoj interakciji i interakciji s radnom okolinom. Te pretpostavke su: ukupna radna sposobnost, motivacija i emocionalna inteligencija. No uza sve to potrebna je i nadarenost jer menadžment nije samo posao već i umjetnost.
Menadžer će biti djelotvoran u svom poslu ako:
- uspješno upravlja vremenom,
- obavlja poslove prema prioritetu,
- donosi djelotvorne odluke,
- usredotočen je na doprinos,
- koristi sve raspoložive potencijale u cilju postizanja rezultata,
- uspješno upravlja stresom i umorom.
Menadžer koji uspješno upravlja vremenom, zna da je vrijeme najdragocjeniji resurs i zato eliminira sve neproduktivne aktivnosti, organizira svoj posao tako da dio poslova s punim povjerenjem delegira na svoje suradnike, odvaja vrijeme za sebe kad rješava velike zadatke, i planira poslove.
Menadžer koji je usredotočen na doprinos, najprije utvrđuje što može učiniti da bi postigao određeni cilj. On vjeruje u sebe, koristi se različitim tehnološkim alatima i vodi računa o vlastitom razvitku jer djeluje u promjenjivim uvjetima poslovanja koji zahtijevaju aktualna znanja iz više struka i područja; on radi prema vlastitoj savjesti, obnavlja ljudski kapital permanentnim ulaganjima u obrazovanje koje će se moći primijeniti, te motivira zaposlenike za rad jer o njihovoj motiviranosti u velikoj mjeri ovisi učinkovitost hotelskog poduzeća.
Kako bi iskoristio sve raspoložive potencijale, menadžer postavlja visoke ciljeve, oslobađa svoje potencijale i upotrebljava ih zajedno s potencijalima drugih ljudi. Stoga on vodi računa o kadrovima, oblikuje zahtjevna radna mjesta, a s poslovnim partnerima stvara odnose povjerenja kako bi oni prihvatili njegove ideje.
Djelotvoran menadžer obavlja poslove prema redoslijedu važnosti i jedan po jedan koncentrirajući pri tome vrijeme, napor i sredstva kako bi ostvario cilj. On odabire vlastiti smjer, a ne smjer većine. Da bi bio djelotvoran u odlučivanju, menadžer donosi samo važne odluke, opredjeljuje se za cilj koji će donijeti najveću korist, a prilikom donošenja odluka koristi se racionalnim i intuitivnim odlučivanjem.
Zbog globalne konkurencije na tržištu, menadžer je izložen svakodnevnim stresovima koji mu remete koncentraciju, pamćenje, učenje i donošenje odluka, onemogućavaju opuštanje, izazivaju razdražljivost, te osjećaj depresije i nelagode, što znatno smanjuje njegovu djelotvornost. Stoga on mora izabrati primjerenu strategiju za reduciranje i podnošenje stresa. Nadalje, potreba da stalno pobjeđuje u jakoj tržišnoj utakmici, tjera menadžera da radi prenaporno, što dovodi do umora, a posljedica je nedjelotvornost. Zato menadžer treba znati i pobijediti umor.
Djelotvoran menadžer posluje igrajući se. U igri se natječe, a natjecanje mu je izvor zadovoljstva bez obzira na ishod. Optimist je, a optimizam pokreće pozitivne misli koje dovode do uspjeha (za njega ne postoji neuspjeh, već samo privremeni zastoj).
AUTOR
Mr. sc. Darko Sambol, MBA, prof. psiholog
Business & Life Coach